Oni su najbolja mala tvrtka: preko noći prihodi su im pali, a sada planiraju rast od 50 posto!

Zbog njih lakše i jednostavnije plaćamo parking i cestarinu. Police osiguranja kupujemo SMS-om. Bookiramo ture i turističke izlete u realnom vremenu. Kupujemo karte u javnom prijevozu mobilnom aplikacijom. A kavu na automatu plaćamo mobitelom, SMS-om ili uz NFC tehnologiju. Njihovo najpoznatije rješenje – fiskalna blagajna u cloudu – bilo je spremno za izvoz u Bugarsku, u dogovorenim velikim količinama. Onda se dogodila svjetska pandemija.

Jedna od vodećih IT tvrtki u Hrvatskoj, Trilix, tvrtka kćer najvećeg hrvatskog izvoznika softvera Span, osmislila je i lansirala na tržište inovativna rješenja koja su zauvijek promijenila našu svakodnevicu. Trilix je s poslovanjem krenula 2007. kada su se trojica entuzijasta s vizijom stvaranja sigurnih softverskih rješenja pojavila na tržištu. Danas Trilix izvozi u mnoge zemlje, pružaju razvoj i implementaciju IT rješenja i savjetodavnih usluga, a samo u Hrvatskoj njihov sustav za upravljanje digitalnom distribucijom obrađuje više od 5 milijuna zahtjeva mjesečno na više od 17 tisuća prodajnih mjesta. Za taj su sustav dobili svjetsku nagradu Microsoft Best Global Solution.

Sjedimo s osnivačem i direktorom Mladenom Amidžićem prošle subote ujutro u njihovim uredima u Miramarskoj ulici, i razgovaramo kako su u samo tri mjeseca zbog pandemije promijenili poslovnu strategiju, kako su uspjeli sačivati sva radna mjesta i sada očekuju ponovni rast prihoda od 50% ‘pod uvjetom da se ništa ne promijeni do jeseni’.

Početak podizanja firme na noge bio je izazovan, kaže nam Mladen Amidžić, ali nije dugo trebalo da ostali prepoznaju njihovo znanje i kvalitetu.

Već 2011. proglašeni su jednim od najboljih poslodavaca u kategoriji malih tvrtki u Hrvatskoj, a već su 2013. imali 12 zaposlenih i godišnje prihode od 6,4 milijuna kuna. Svjestan kako ne mogu biti eksperti za sva područja, Mladen je vrlo rano odlučio usmjeriti ekspertizu kompanije u tri industrije: telekomunikacije, trgovinu i turizam.

Uslijedili su brojni uspjesi na domaćoj i inozemnoj sceni. Za uslugu mAutopraonice su osvojili međunarodnu nagradu za inovativnost u Londonu, a usluga koja u potpunosti mijenja način na koji bookiramo turističke izlete BookOn! oduševila je na jednom od najvećih turističkih sajmova na svijetu World Trade Marketu.

U 2017. predstavili su Smarticu, mobilnu aplikaciju putem koje se može kupovati, aktivirati i validirati karta za javni gradski prijevoz. Za sada je ona dostupna u Rijeci, Zadru i Osijeku koji su prepoznati kao pametni gradovi. Trilix je zaslužan i za uvođenje usluge naplate korištenja javnih gradskih bicikala Next Bike diljem Hrvatske te aplikaciju Clubber’s Choice koja partijanerima, između ostalih, omogućuje skupljanje bodova koje mogu zamijeniti za besplatno piće.

Slijedeći svjetske trendove i europske zemlje u kojima je papirnati novac u fizičkom obliku postao gotovo pa nepotreban, Trilix je na hrvatsko tržište prije nekoliko godina doveo uslugu mobilnog plaćanja u kantinama i restoranima poslovnih prostora, kao i na samoposlužnim aparatima poput primjerice aparata za kavu i automatiziranim dječjim igračkama koje su postavljene u svakom većem trgovačkom centru.

Njihova rješenja mobilnog plaćanja koristile su firme poput Croatia zdravstvenog osiguranja, Velebit osiguranja i ARZ-a HAC-a, mobilnu fiskalnu blagajnu Croatia Airlines, usluge prodaje digitalnih dobara Hrvatska pošta, a sustav za distribuciju i prodaju izleta Gulliver travel.

Prije tri godine su uz konstantan rast došli do godišnjeg prihoda od 9,1 milijuna kuna i 21 zaposlenih. Te je godine hrvatska IT industrija ostvarila prihod od 21 milijardu kuna, izvoz je premašio šest milijardi, a na tržištu je bilo više od 4600 IT poduzeća. Prema podacima HGK, IT industrija je rasla sedam puta brže nego BDP Hrvatske, a profitna marža koju je u 2017. godini ostvarila bila je 7,9 posto što je za oko deset posto više nego u ukupnom gospodarstvu. Udio IT industrije u BDP-u bio je 1,8 posto.

Međutim, Mladen Amidžić tada je odlučilo povući pomalo riskantan potez i krenuli su u restrukturiranje poduzeća bez kreditnih zaduživanja. Usmjerili su se ka proizvodnoj shemi u kojoj projekti zauzimaju manje od 20 posto ukupnih aktivnosti tvrtke. Prihodi su počeli padati, ali su ideje i dalje dolazile.

Sigurni u svoje znanje i kompetencije, 2018. su krenuli u novi projekt koji je za cilj imao stvaranje novog proizvoda – mreže kretanja pomoću beacona. Točnije, riječ je o platformi za urbanu mobilnost koja radi na način da osoba instalira mobilnu aplikaciju koja pomoću beacona (malih uređaja postavljenih diljem grada) prati njezino kretanje i navike potrošnje. Ukupna vrijednost tog projekta iznosila je oko 3,5 milijuna kuna, a Trilix je iz EU fondova povukao oko 2,2 milijuna.

U prošlu godinu ušli su stabilno s godišnjim prihodom od oko 8,7 milijuna kuna i 28 zaposlenih. Većina njihovih kupaca su stranci, od Bugarske do Azerbajdžana. Ove su godine bili u završnoj fazi nekoliko projekata. Platforma za urbanu mobilnost čekala je svoje pokusne kuniće – studente s osječkog FERIT-a, trebali su isporučiti pripremne touch screen terminale Hrvatske Lutrije, a bugarsko tržište je čekalo isporuku automata za plaćanje računa – fiskalnih blagajni u cloudu.

Tada je, bez ikakve najave i pripreme, došla pandemija koronavirusa. Većina projekata je odgođena, a prihodi su pali za 29 posto. Odlučili su iskoristiti mjere za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom koje su im omogućile da sačuvaju sve zaposlenike.

“Mjere su nam omogućile da uzmemo zraka i da se presložimo. U ta tri mjeseca, od ožujka do svibnja, promijenili smo pristup te nam od lipnja potpora više nije potrebna”, rekao nam je Amidžić.

Njihova prednost u ovoj neočekivanoj situaciji bila je ta što su relativno mala firma pa su se uspjeli puno brže prilagoditi okolnostima, objašnjava direktor Trilixa.

“Sada smo u potrazi za novom radnom snagom i ako ne dođe do velikih promjena na jesen, vjerujem da ćemo završiti godinu s ciljevima koje smo si postavili na početku godine. Restrukturiranje je završeno i sada trebamo kapitalizirati stvorene proizvode na tržištu. Očekujem da će nam prihodi ove godine biti veći za 50 posto u odnosu na prošlu godinu”, siguran je Amidžić.